|
|
|
 Autor:dr.sc. Milan Ivanović
Tema:Društvo znanja
Sredinom XX. stoljeća privređivanje se u razvijenim zemljama svijeta bitno razlikovalo od predmodernih sistema proizvodnje koji su bili temeljeni na poljoprivredi gdje je najveći postotak zaposlenih radio na obradi zemlju i uzgoju stoke.
Moderna (industrijska) društva su industrijalizirala obradu zemlje i uzgoj stoke u tolikoj mjeri da je sve manji postotak ljudi bio zaposlen u poljoprivredi (u tim industrijskim zemljama oko 5%), a najveći je broj zaposlenika radio u industriji (oko 30 do 40 posto). Kasnije se, početkom sedamdesetih godina 20-tog stoljeća i postotak zaposlenih u industriji počinje smanjivati - u korist tercijarnih (trgovina i usluge) i kvartarnih djelatnosti (sektor gospodarstva koji se odnosi na intelektualne usluge, obrazovanje, savjetodavne usluge, informiranje, obradu informacija, istra-živanja i znanost). Osnovna karakteristika moderne privrede tada postaje ubrzani tehnološki razvoj koji unaprjeđuje procese industrijske proizvodnje i strojeve sa ciljem postizanja što veće produktivnosti i ostvarenja profita. Krajem XX. stoljeća u razvijenim zemljama smanjuje se udio industrije u strukturi ukupnog privređivanja, mijenja se struktura društva te otvaraju planirani i organizirani procesi za prijelaz u “privredu znanja” i novi društveni koncept – «društvo znanja».
|
|
|
|
|
|
| >> BARANJA.NET: Zadruge i klasteri kao modeli povezivanja u agraru |
|
bricc piše - "Baranjski oktogon 8 - Zadruge i klasteri kao modeli povezivanja u agraru
Za BaranjaNet kolumne piše autor:Dr.sc.Milan Ivanović
Zadruga jedan je od vidova organiziranja poslovanja malih poduzetnika u sistemu tržišne privrede s pravom privatne inicijative i slobodne tržišne utakmice. [1] Ostali vidovi su. (b) individualno poduzeće, (c) partnersko (ortačko) poduzeće i (d) dioničko društvo. Svaki od ovih oblika poslovne organiziranosti ima svoje karak-teristike. Zadružni vid poslovanja je pogodan za male i srednje jake poduzetnike te za neke grane privrede, kao što su poljoprivreda, prerada poljoprivrednih proizvoda (npr. mljekarstvo), prodaja i nabavka roba, te u sferi komunalnih usluga.
"
|
|
|
|
|
|
| >> BARANJA.NET: Agro-poduzetnistvo u procesima tranzicije |
|
bricc piše - "Baranjski oktogon 7- Agro-poduzetništvo u procesima tranzicije
Za BaranjaNet kolumne piše autor:Dr.sc.Milan Ivanović
Sve zemlje srednje-istočne Europe već preko desetljeće i pol se nalaze u procesu post-socijalističke tranzicije. Ovaj je proces vrlo složen, pun neizvjesnosti i mnogih teških društvenih lomova, a povijesna iskustva u ovim procesima na postoje. Proces tranzicije je, dakle, sistemska promjena koja pretpostavlja korjenitu društvenu transformaciju što je nužan, ali ne i dovoljan preduvjet uspješne tranzicije. Drugi preduvjet za tranziciju je uspješno međunarodno integriranje, odnosno uključivanje u ukupnu međunarodnu razmjenu, komuniciranje i subregionalno, regionalno i globalno povezivanje.
Petnaestak godina procesa tranzicije dovoljno je dugo razdoblje za procjenu rezultata; ovdje se (zbog ograničenog prostora) ne citiraju rezultati znanstvenih istraživanja procesa tranzicije, a dovoljno je samo ukazati na činjenicu da je osam postsocijalističkih zemalja uspješno prošlo prve dvije etape tranzicije i sada ulaze u fazu konsolidacije, dok se druge zemlje (među kojima su sve novo-nastale države s prostora bivše SFRJ - osim Slovenije) mogu - za sada - smatrati gubitnicima ovih procesa. "
|
|
|
|
|
|
|
bricc piše - "Baranjski oktogon 6 - Ruralni razvoj
Za BaranjaNet kolumne piše autor:Dr.sc.Milan Ivanović
Ruralni prostor u Republici Hrvatskoj zauzima gotovo 90% kopnenog dijela ili 61% naseljenog dijela zemlje; na tome prostoru živi oko 47% od ukupnog stanovništva. U našoj zemlji mnogi ruralni prostori nemaju ni osnovnu infrastrukturu (uređene i održavane ceste, kvalitetno snabdijevanje električnom energijom i pitkom vodom te telekomunikacije) a da ne govorimo o zemnom plinu, kanalizacijskoj mreži i uređenim odlagalištima otpada - tako da su život i rad stanovnika u takvim prostorima otežani. Ruralni razvoj neodvojiv je od poljoprivrede, ali ne smije se temeljiti samo na ovoj gospodarskoj djelatnosti, niti se u promišljanju ovoga razvoja smije polaziti samo od gospodarskih načela. Zato je vrlo važna konstatacija autora Strategije poljoprivrede i ribarstva Republike Hrvatske koji naglašavaju: |
|
|
|
|
|
| >> BARANJA.NET: Hrvatska poljoprivreda i ruralni razvoj |
|
bricc piše - "BARANJSKI OKTOGON 5 - Hrvatska poljoprivreda i ruralni razvoj
Za BaranjaNet kolumne piše autor:Dr.sc.Milan Ivanović
Kada je naša zemlja u pitanju - temeljna ocjena treba poći od činjenice da pred hrvatskom agrarnom i ruralnom politikom stoje brojni problemi – od strukturne prirode do gubitaka i i šteta u ratnom i post-ratnom razdoblju te procesima tranzicije. Njihovo rješavanje zahtijeva nove poglede. Novi pogled na hrvatsku agrar i ruralnu politiku zahtijeva nove ljude, neopterećene prošlošću, otvorene prema svijetu i novim znanjima, spremnih i osposobljenih na cjeloživotno učenje. Prvi je korak u tome, svakako, upoznavanje procesa razvoja i strukture agrarne politike EU, a sljedeći koraci moraju mobilizirati sve raspoložive ljudske resurse (a oni u Hrvatskoj nisu nedostatni) koji će u različitim timovima - koristeći znanstveni pristup i europska iskustva – poticati i realizirati niz projekata te pridonijeti simultanim procesima kojima se mora nadoknaditi propušteno u nezavršenim procesima tranzicije u nas – i to u okviru europskih integracijskih procesa. |
|
|
|
|
|
| >> BARANJA.NET: Utemeljenje europske poljoprivredne politike |
|
bricc piše - "BARANJSKI OKTOGON (4)- Utemeljenje europske poljoprivredne politike
Autor: dr.sc.Milan Ivanović
U rješavanju problema izjednačavanja ekonomskog položaja poljoprivrede s drugim privrednim oblastima - veliko je i vrlo korisno pozitivno iskustvo europske zajedničke agrarne politike (ZAP) u upravljanju mehanizmima cijena i poticaja, carina, premija i sl. - u stvaranju organiziranog EU agrarnog tržišta. U procesima izgradnje udružene Europe agrar je dobivao na značaju u gospodarskim odnosima Unije te danas zauzima prvo mjesto; tako se za financiranje zajedničke agrarne politike izdvaja oko polovice proračunskih sredstava EU, tj. više od 45 mlrd. € godišnje. No, do navedene zaštitne politike spram agrara u EEZ/ EU bio je dugi put - koji se može ukratko prikazati kroz nekoliko ključnih točaka: "
|
|
|
|
|
|
|
bricc piše - "Piše dr.sc. Milan Ivanović - Socijalna kohezija i društveni kapital
Čovječanstvo će uništiti: politika bez načela, užitak bez svijesti, bogatstvo bez rada, znanje bez karaktera, posao bez morala, znanje bez humanosti i obožavanje bez žrtvovanja.
(Mahatma Gandhi)
Društvo je kao pojam i kao praksa jedan od novih temeljnih pojmova koji je u procesima tranzicije stanovnicima tranzicijskih država, a posebno (novim) vlastima, predstavljao najveći izazov; osnovna prepreka za razumijevanje i prakticiranje (civilnog) društva je u tome što oni (stanovnici i nove vlasti) nisu dovoljno razlikovali kategoriju (entitet) 'društvo' od kategorije (entiteta) 'država'. I to je bio i još uvijek jeste temeljni problem nezavršenih procesa tranzicije u Hrvatskoj.
Za uravnoteženo funkcioniranje države i njen razvoj kao i razvoj društva presudni su dobri društveni odnosi. Društvo se gradi od temelja prema gore, od pojedinaca i grupa prema vrhu društvenih institucija.
Sve su društvene pojave međusobno (više-manje) povezane. Među najvažnijim elementima (dobrog) funkcioniranja (uređenog) društva su socijalna kohezija i socijalni kapital. "
|
|
|
|
|
|
| >> BARANJA.NET: Poljoprivreda i modeli njene organizacije |
|
bricc piše - "Autor Milan Ivanović - Baranjski oktogon 2 - Poljoprivreda i modeli njene organizacije
Posljednjih pedeset godina hrvatsko je selo bilo na rubu društvenog zanimanja.»
(Strategija poljoprivrede i ribarstva Republike Hrvatske, 2002.)
Poljoprivreda je temeljna gospodarska djelatnost bitna za prehranu stanovništva, a gledano razvojno – velika je važnost poljoprivrede glede zaposlenosti stanovništva kao i značajnog utjecaja na druge gospodarske djelatnosti (prehrambena i kemijska industrija, trgovina, turizam itd.). Poljoprivreda je neodvojiva od ruralnog (seoskog) prostora, njegovih kulturnih vrednota, tradicije i znanja - važnih razvojnih potencijala, a bitna je i zbog ekološke ravnoteže te zaštite okoliša. |
|
|
|
|
|
|
bricc piše - "Milan Ivanović BARANJSKI OKTOGON (1) -BARANJA ZAOSTAJE U RAZVOJU UNATOČ …
Nije mi toliko stalo da istina bude na mojoj strani,
koliko mi je stalo da ja budem na strani istine.
Toma Akvinski
Baranja (kao i cijela Slavonsko-baranjska regija) unatoč svojoj bogatoj gospodarskoj tradiciji (prije svega poljoprivreda, obrt te industrija) i stručnim kadrovima te prirodnim pogodnostima i geo-položaju desetljećima je zaostajala u privrednom razvoju za prosjekom Hrvatske. Dio razloga ovome bio je u (za regiju) objektivnim okolnostima; socijalistički društveni sustav je desetljećima privrednim sustavom i ekonomskom politikom kroz primarnu raspodjelu (sistem i politika cijena) te kroz razvojne prioritete (razvoj teške industrije) doveo poljoprivredu u nepovoljan ekonomski položaj – izvlačeći iz nje akumulaciju, dok su zemlje tržišne privrede pomagale razvoj poljoprivrede.
No, bilo je u tim desetljećima i niz subjektivnih slabosti sa stanovišta lokalne (slavonske i baranjske) politike i znanosti. |
|
|
|
|
|
| >> BARANJA.NET: WWW.BARANJA.NET ZAPOCINJE S KOLUMNAMA BARANJSKI OKTOGON |
|
bricc piše - "Ovim putem obavještavamo posjetitelje i čitatelje da od danas mogu na portalu Baranja.net pratiti kolumne pod nazivom "Baranjski oktogon" autora dr.sc. Ivanović Milana. Objava kolumni dio je projekta www.baranja.net Baranjskog Civilnog Centra koji se provodi uz financijsku potporu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.
Ukupno će biti objavljeno osam kolumni autora Milana Ivanovića na sljedeće teme: Procesi tranzicije i civilno društvo; Društvo znanja; Nacionalne manjine i razvoj društva; Procesi globalizacije europske integracije i Hrvatska; Agro-poduzetništvo; Ruralni razvoj; Sustav društvenih vrijednosti; Razvoj lokalne zajednice.
Nakon objave svake kolumne čitatelji će moći komentirati, te postavljati pitanja autoru; zatražiti detaljnije tumačenje nekih pojmova ili pojava ili predložiti neku novu temu.
Neće se prihvatiti niti prakticirati komentari stranačkih boja i navijanja za neku političku stranku.
Kolumne će se objavljivati svakih petnaest dana, dok će autor Milan Ivanović sedam dana nakon objave kolumne odgovarati na iste.
Komentari i tekstovi biti će vidni u posebnom bloku BARANJSKI OKTOGON, koji će obuhvatiti i podrubriku komentara pod nazivom «BARANJSKO (NE)OKOLIŠTE».
Pozivamo sve čitatelje na aktivno sudjelovanje kroz interaktivnu virtualnu komunikaciju putem komentara."
|
|
|
|
|
|
|
| There isn't content right now for this block. |
|
|
