|
|
|
 bricc piše "Autor Milan Ivanović - Baranjski oktogon 2 - Poljoprivreda i modeli njene organizacije
Posljednjih pedeset godina hrvatsko je selo bilo na rubu društvenog zanimanja.»
(Strategija poljoprivrede i ribarstva Republike Hrvatske, 2002.)
Poljoprivreda je temeljna gospodarska djelatnost bitna za prehranu stanovništva, a gledano razvojno – velika je važnost poljoprivrede glede zaposlenosti stanovništva kao i značajnog utjecaja na druge gospodarske djelatnosti (prehrambena i kemijska industrija, trgovina, turizam itd.). Poljoprivreda je neodvojiva od ruralnog (seoskog) prostora, njegovih kulturnih vrednota, tradicije i znanja - važnih razvojnih potencijala, a bitna je i zbog ekološke ravnoteže te zaštite okoliša.
Zbog niza specifičnosti koje proizlaze iz biološke naravi (za razliku od industrijske) poljoprivredna proizvodnja se ne može prepustiti ogoljenoj ekonomskoj računici niti stihiji pukog tržišta. Te se specifičnosti mogu grupirati u pet skupina:
(a) presudni utjecaj klimatskih elemenata - za razliku od industrijske proizvodnje u halama - u agraru je najveći dio proizvodnje značajno ovisan o klimi (tzv. proizvodnja pod vedrim nebom);
(b) ograničenost prirodnih resursa - za poljoprivredu odgovarajuće tlo i voda; ta se vrsta gospodarske aktivnosti ne može razvijati baš svugdje, kao što može industrija i niz drugih privrednih aktivnosti;
(c) organska struktura proizvodnje - sva se poljoprivreda temelji na biljnom i životinjskom uzgoju te je moguća pojava raznih bolesti ili nametnika (čega nema u drugim proizvodnjama);
(d) sezonski ciklusi - sezonske osobitosti stočarstva i obrade zemlje (dugi ciklus razmnožavanja kod stoke te vegetacijski ciklus kod biljaka) što čini nove specifičnost poljoprivrede u odnosu na industrijsku proizvodnju; i
(e) vrlo nizak koeficijent (godišnjeg) obrta kapitala koji u poljoprivredi iznosi (u načelu) 1, dok je u industriji višestruko veći. To uzrokuje bijeg financijskog kapitala iz agrara u industriju i druge unosnije gospodarske aktivnosti.
U konačnici – sve ove specifičnosti rezultiraju velikim oscilacijama proizvodnje i cijena na tržištu te je zbog toga intervencija države u ovom sektoru (u Europi) već desetljećima više nego značajna.
Nažalost, intenzivnim industrijskim razvojem u drugoj polovici 20. stoljeća na se seoskim prostorima prouzročeni su procesi vrlo značajnog zapuštanja sela – smanjenje broja stanovnika,. napuštanja tradicije i devastacije okoliša. U razvijenim zemljama zapadne Europe za ove krizne procese i probleme stagnacije sela pronađeni su odgovori u konstitucionalnoj ekonomiji koja je, u relativno kratkom razdoblju, zaustavila ove trendove i pokrenula procese obnove ruralnih područja
Konstitucionalna ekonomija ili teorija javnog izbora je nova eko-nomska disciplina nastala integra-cijom ekonomije i političke teorije. Ona obnavlja klasičnu ekonomsku misao neoklasičnom analizom ponude i potražnje u okviru danih ustavnih rješenja te poželjnih smje-rova ekonomskog i društvenog razvoja. U stručnoj literaturi i svjetskoj praksi glede koncepta i organizacije nacionalne agrarne proizvodnje razlikuju se tri tipa poljoprivrede: (a) monofunkcionalna, (b) profitno orijen-tirana i (c) multifunkcionalna.
Monofunkcionalna poljoprivreda je zastupljena u eko-nomski nerazvijenim dijelovima svijeta, sa slabim uvjetima za proizvodnju, s nedovoljnom infrastrukturom te visokom koncen-tracijom stanovništva; ovdje se ubrajaju poljoprivrede manje razvijenih zemalja Azije i Afrike. U ovom modelu poljoprivreda ima zadatak osigurati hranu za stanovništvo bez obzira na troškove/ cijenu proizvodnje.
Profitno orijentirana poljoprivreda je prisutna u zemljama koje imaju povoljne uvjete za proizvodnju za svjetsko tržište na temelju kriterija ekonomije veličine i visoke efikasnosti (profit); ovaj je model zastupljen u Sjevernoj i Južnoj Americi te Australiji; koje zemlje imaju pozitivan saldo izvoza-uvoza hrane.
Multifunkcionalna poljoprivreda je model koji je prisutan u EU; uz primarnu funkciju cilja – proiz-vodnja hrane - osiguravaju se i tzv. „netržišne funkcije" kao što su kvalitetni uvjeti života na selu (ruralni razvoj) i zaštita prirodne sredine (ekologija). Model multifunkcionalne poljoprivrede koji je koncipirala i provodi EU je karakteriziran nižim učešćem ruralnog u ukupnom stanovništvu i povoljnijim odnosom obradivog zemljišta prema broju stanovnika od drugih modela. Saldo uvoza-izvoza hrane u EU je još uvijek negativan, ali to ne predstavlja ozbiljan problem u razvijenom dijelu Europe, jer se odnosi na zadovoljenje tražnje posebnih proizvoda iz drugih dijelova svijeta i dobru kupovnu snagu stanovništva. Prehrana stanovništva izražena kalorijama po stanovniku i proteinima je u Europi povoljnija od zemalja s drugim tipovima poljoprivrede.
* Višefunkcionalnost je ključna riječ nove poljoprivredne i politike seoskog razvoja EU i očekuje da će postati referentnom točkom svakog reform-skog koraka unutar europskog konteksta. Riječ “multifunkcionalnost” često se povezuje sa sintagmom “seoski razvoj” što se odnosi na novi koncept poljoprivrede koja se više ne smatra tek uskom granom proizv-odnje proizvoda, već sustavom djela-tnosti ukorijenjenim u lokalno društvo i gospodarstvo. Poljoprivredne djela-tnosti u ovom kontekstu nisu pove-zane samo sa zemljom i proizvod-njom hrane, nego i s upravljanjem okoliša kao i pružanjem usluga za lokalnu zajednicu i čitavo društvo. U svom osnovnom značenju ovo nije novi koncept, budući da je poljo-privreda i prije obično igrala takvu ulogu, međutim kontekst se danas prilično izmijenio. Postoji široka ras-prava o novim zadacima koje poljo-privredna gospodarstva trebaju obav-ljati za društvo i o potrebi plaćanja toga rada. U suprotnom brojne druš-tvene koristi bit će izgubljene, a sredstva koja se sada troše za zajed-ničku poljoprivrednu politiku bit će preusmjerena u druge svrhe.
Osim EU (zemalja) model multifunkcionalne poljopriv-rede podupiru još Japan, Švicarska i Norveška prepoznajući da poljoprivreda pored proizvodnje hrane ima i drugih, netržišnih, a za stanovništvo vrlo važnih funkcija, koje se treba uvažiti (ruralni razvoj i zaštita okoliša). No, taj model (multifunkcionalne) poljo-privrede nema potporu vodećih tijela Svjetske trgovinske orga-nizacije (WTO). Naime, u zaštiti svojih interesa - SAD i Cairns grupa [1] ne prihvaćaju taj model i smatraju da EU na ovaj način želi ostvariti bolju pozicija u pregovorima o svjetskoj trgovini Ove zemlje priznaju postojanje netržišnih funkcija agrara, ali ne prih-vaćaju subvencioniranje poljoprivrede prema EU modelu. |
|
| Posted on Sunday, May 04 @ 11:28:30 CEST by Tina |
|
|
|
|
| |
Prosiječna ocijena: 5
glasova: 5
|
|
|
Re: Baranjski oktogon 2 - Poljoprivreda i modeli njene organizacije (Bodova: 1)
by bricc on Tuesday, June 03 @ 15:22:51 CEST
(Korisnički info ) http://www.bricc.hr | danas smo na netu pronasli tekst (dolje kopirani) te molimo profesora Ivanovica da iskomentira smatra li da ce navedeni zakon doprinjeti razvoju Slavonije ili ne?
Odzvonilo špekulacijama s poljoprivrednim zemljištem
30.05.2008.OSIJEK - U Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Osijek predstavljen je Nacrt novog zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je još u pripremi, a u saborskoj proceduri trebao bi biti već u lipnju. Na predstavljanju koje je vodila Ana Budanko Penavić iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, moglo se, između ostaloga, čuti kako danas obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u Hrvatskoj u prosjeku obrađuje 6,7 ha, dok je u zemljama Europske unije situacija posve drukčija te primjerice u Francuskoj, koju također karakteriziraju mala poljoprivredna gospodarstva, tamošnji farmer u prosjeku obrađuje čak pet puta više, odnosno 36 ha.
- Prema podacima iz 2005. godine, Hrvatska ima 2,6 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega je trećina u državnom vlasništvu. Od 2001. godine, od donošenja Zakona o poljoprivrednom zemljištu, postigli su se određeni rezultati, međutim, sve se skupa odvija vrlo sporo i zbog nesređenog katastra i gruntovnice, ali i otežavajuće birokratske procedure. Stoga je i jedan od ciljeva ubrzati provedbu zemljišne politike, ali i potaknuti okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta, kazala je Budanko Penavić.
Kako se moglo čuti, najvažnije dopune Zakona odnosit će se na onemogućavanje pojedinaca da zbog špekulativnih razloga dođu do zemlje. Naime, ubuduće će svi oni koji planiraju prodati poljoprivredno zemljište prvo ga biti obvezni ponuditi jedinicama lokalne samouprave, a ona Agenciji za poljoprivredno zemljište, čije je osnivanje u planu najkasnije do studenoga ove godine.
Agencija će nakon toga zemljište prodavati po nešto izmijenjenim kriterijima nego što je slučaj do sada, odnosno prioritet bi imalo samostalno seljačko gospodarstvo, tj. ono koje živi od poljoprivrede, a potom mješovito, odnosno ono kojemu poljoprivredna nije osnovna djelatnost.
Na drugoj razini bili bi dosadašnji zakupci poljoprivrednog zemljišta, a iza njih vlasnici stočarskih objekata koji nemaju 2,5 uvjetna grla po hektaru. Budanko Penavić naglasila je kako novi zakon pojednostavljuje proceduru i oko dobivanja koncesije, a u planu je, dodala je, i informatizacija cijelog sustava vezano uz raspolaganje poljoprivrednim zemljištem uz napomenu kako je cijeli Nacrt podložan izmjenama nakon sugestija s terena.
Okrupnjavanje zemljišta u tijeku u pet županija
Prigodom predstavljanja Nacrta novog zakona o poljoprivrednom zemljištu bilo je riječi i o projektu Okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj koje provodi Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u suradnji s jedinicama lokalne samouprave u pet županija: Vukovarsko-srijemskoj, Primorsko-goranskoj, Zagrebačkoj i Varaždinskoj.
O provedbi projekta govorili su Bojan Maričić, županijski voditelj projekta u primorsko-goranskoj županiji, i Ivan Marijanović, županijski voditelj projekta u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Provedba pilot-projekata započela je 1. lipnja 2006., a trebala bi trajati do 31. svibnja 2009. Ukupna vrijednost projekata koji djeluju na principu zamjene i kupoprodaje poljoprivrednog zemljišta je 27 milijuna kuna, a sve o njegovopj provedbi može se naći na web stranici www. okrupnjavanje.net
Autor: Z.RUPČIĆ |
|
|
|
|
|
|
