Pučki pravobranitelj Jurica Malčić pismom se danas obratio Hrvatskom saboru, Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav, Odboru za ljudska prava i nacionalne manjine, svim Klubovima zastupnika i Vladi Republike Hrvatske vezano uz promjene Ustava Republike Hrvatske.


http://www.ombudsman.hr/hr/novosti-iz-ureda/141-promjena-ustava-republike-hrvatske.html


Broj. P. P. R. –17/08-4

Zagreb, 2. veljače 2010.



- gosp. Vladimir Šeks

potpredsjednik Hrvatskog sabora i

predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav



- gosp. Furio Radin

predsjednik Odbora za ljudska prava i

prava nacionalnih manjina



Predmet: Promjena Ustava Republike Hrvatske,

- zaštita ljudskih prava



Poštovani

sa stajališta zaštite ljudskih prava nema razloga za zadovoljstvo dosadašnjim tijekom postupka za promjenu Ustava Republike Hrvatske.

Postupak promjene Ustava formalno je počeo javnim pozivom Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav na podnošenje inicijativa za promjenu i prezentacijom tih inicijativa na sjednici Odbora u ožujku 2008. godine. Tako je, između ostalih, i pučki pravobranitelj kao ustavna institucija za zaštitu ustavnih i zakonskih prava građana podnio i predstavio inicijativu s nacrtom promjena u odredbi članka 92. Ustava. Cilj i sadržaj predložene promjene je jačanje nezavisnosti i ovlasti pučkog pravobranitelja kako bi se stvorile pretpostavke za učinkovitiji rad na promicanju i zaštiti ljudskih prava i uklonile zapreke koje su takav rad otežavale.

Pučki pravobranitelj pismeno je inicijativu ponovio u veljači 2009. godine.

Koliko mi je poznato, i Ustavni sud Republike Hrvatske u tom razdoblju također je podnio odgovarajuću inicijativu s ciljem uklanjanja zapreka za učinkovitiji rad te institucije koja osigurava i promiče vladavinu prava i štiti ustavna prava i slobode građana.

Odbor navedene inicijative nije kasnije razmatrao ni ocjenjivao jer je daljnji rad na pripremi promjene Ustava preuzela radna grupa koju je osnovala Vlada Republike Hrvatske, uz obrazloženje da će promjene obuhvatiti uglavnom samo pitanja koja proizlaze iz pojedinih poglavlja pregovora s Europskom unijom ili se odnose na modalitete pristupanja i funkcioniranja Republike Hrvatske u Europskoj uniji.

Dio oporbe je, smatrajući da nositelj ustavne promjene ne može biti Vlada nego Sabor Republike Hrvatske i to uz sudjelovanje stručne javnosti i uz javnu raspravu, odbio sudjelovati u takvom postupku, ali je na kraju odlučeno da uz Vladin pripremi i svoj prijedlog te da se u daljnjem postupku u Hrvatskom saboru usuglašavaju stajališta i dođe do zajedničkih rješenja.

Iako i Vladin i prijedlog oporbe bitno proširuju sadržaj promjene i na mnoga druga pitanja koja nisu vezana uz obaveze iz pregovora odnosno pristupanja Europskoj uniji ti prijedlozi ne uključuju inicijative i ranije spomenute prijedloge Ustavnog suda i pučkog pravobranitelja ali ni kasnije podnesene prijedloge udruga civilnog društva također usmjerene na puniju ustavnu zaštitu ljudskih prava i sloboda.

Rezultat takvog do sada provedenog postupka jest da prave javne rasprave kakva je potrebna kad su u pitanju promjene ustava još nije bilo ali i to da su se dosad održane stručne rasprave ograničile samo na prijedloge Vlade i oporbe.

Na taj način ni prijedlozi ustavnih institucija koje ne samo da promiču i štite ljudska prava i jednakost građana pred zakonom nego i obavljaju svojevrstan nadzor nad radom državnih tijela a time i unapređuju njihov rad a time i zakonitost i vladavinu prava, nisu ni raspravljeni ni javno ni stručno ocijenjeni odnosno vrednovani.

Stječe se dojam da se zbog traženja mogućeg konsenzusa odnosno potrebne dvotrećinske većine rasprava nastoji ograničiti na Sabor i parlamentarne stranke što nije dobro kad se radi o Ustavu čija načela i odredbe trebaju široku podršku građana i civilnog društva.

Usuglašavanja će morati biti među strankama i u Saboru ali ako zainteresirani subjekti i javnost budu isključeni iz prethodne rasprave ostat će opravdani dojam da se radi o pogađanju političkih elita. Dakle usuglašavanje i pogađanje bez razmatranja inicijativa i prijedloga organizacija civilnog društva ali i nezavisnih ustavnih institucija ne bi bilo prihvatljivo i na to treba upozoriti i poziciju i opoziciju.

Ujedno valja napomenuti da među uzrocima društvene pa i gospodarske krize – a što se katkad zanemaruje značajno mjesto pripada i deficitima u normativnoj i stvarnoj nezavisnosti ali i u ovlastima institucija koje u diobi vlasti sa stajališta Ustava i zaštite ljudskih prava kontroliraju političku vlast – i zakonodavnu i izvršnu.

S obzirom na navedeno, pučki pravobranitelj upozorava na potrebu da se u daljem postupku, a prije konačnog usuglašavanja stajališta o sadržaju ustavnih promjena, rasprave i ocijene i u tekstu navedene inicijative i prijedlozi.

Sa štovanjem,

PUČKI PRAVOBRANITELJ

Jurica Malčić

Dostaviti:

l. Klubovima zastupnika u

Hrvatskom saboru,

2. Vladi Republike Hrvatske